Rezime predavanja 04.02.2014.

4. februara 2014. godine održano je još jedno u nizu predavanja, koja se u angažmanu članova našeg udruženja “SEEF” održavaju utorkom u Morića Hanu. Ovaj put, na poziv studenata, gost predavač bio je profesor Senad Softić, jedan od profesora katedre za Menadžment i organizaciju na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Tema predavanja bila je “Kako biti uspješniji, odnosno kako lakše i bolje upravljati sobom?”, a treba reći i da je posjećenost bila na nešto većem nivou u odnosu na inače.

Na početku predavanja, profesor je definisao menadžment kao upravljanje, odnosno objasnio značenje menadžmenta kao racionalne upotrebe ograničenih resursa da bi se ispunio cilj, uz zadovoljenje kriterija efikasnosti (raditi stvari na pravi način, brzo i kvalitetno) i efektivnosti (raditi prave stvari). Nakon te, naizgled uopštene definicije, krenuli smo sa njenim tumačenjem u sferi upravljanja sobom. Prije svega, da bi čovjek pravilno upravljao sobom, potrebno je da u potpunosti bude posvećen i odgovoran, te svjestan postavljenih ciljeva. Važno je da znamo da je uspjeh proces, odnosno da to nije nešto kratkotrajno (što dolazi “preko noći”), te da zahtjeva trud i napor, što iziskuje samodisciplinu, naporan rad, određeno znanje, vrline i vještine. Također, bitna stavka je i plan, s kojim treba početi odmah, bez odlaganja, jer uspjeh iziskuje dugoročno razmišljanje. Da bi plan bio ispravan, potrebno je postaviti realne i mjerljive ciljeve (kratkoročne i dugoročne). Kada postavljamo ciljeve, potrebno je obratiti pažnju na prioritete (razdvojiti bitno od nebitnog). Osim sticanja znanja (slušanjem, čitanjem, gledanjem, pisanjem i podsjećanjem), potrebno je steći i mudrost (učenjem iz vlastitog ili tuđeg iskustva). Izgradnja ličnosti je složen proces i zahtijeva konstantno preispitivanje i rad na sebi, a prihvatanje odgovornosti je najrazvijeniji i najzahtjevniji oblik zrelosti čovjeka.

Također, potrebno je naglasiti vrijednost i važnost vremena, jer je to najdragocjeniji resurs, koji zanemaruju ljudi bez cilja. Da bismo kvalitetno iskoristili vrijeme, korisno bi bilo prenijeti misli, planove, aktivnosti i obaveze na papir (odnosno napraviti  raspored aktivnosti), te se družiti sa pozitivnim pojedincima, jer je pravilan odabir načina na koji ćemo koristiti slobodno vrijeme, važniji od uspješnog obavljanja bilo kojeg posla. Naravno, ne treba ići u krajnost ni u čemu, pa tako ni u planiranju, da ne bismo postali ovisnici o vremenu. Često sebi treba postaviti (Lakeinovo) pitanje: “Kako ću trenutno najbolje iskoristiti vrijeme?”. Nakon izvršenja svih obaveza i aktivnosti, čovjek se treba i odmoriti, zabaviti, nasmijati, kako bi održao balans.

Na kraju, potrebno je spomenuti da je vrijeme spomenuto na nekoliko mjesta u Kur’anu, kao i da ćemo svi biti pitani na Sudnjem Danu za našu mladost i život – kako smo proveli vrijeme u njima. Racionalna upotreba vremena je sunnet i savjet posljednjeg Božijeg poslanika, Muhammeda s.a.w.s, koji je jedan dio svog vremena provodio s porodicom, drugi koristio za ibadet, a treći dio za lične i društvene aktivnosti, te je naglasio da su dobro zdravlje i slobodno vrijeme dvije blagodati koje ljudi loše iskorištavaju (hadis zabilježen u Buharijinoj zbirci hadisa). Potpuni razvoj na ličnom planu podrazumijeva: duhovni, tjelesni (fizički), te umni razvoj ličnosti. Osoba koja postigne navedeno, koristiće sebi, a zatim i drugima, te će biti spremna da uči i nauči, razumije, primjeni naučeno na svom primjeru, te konačno da utječe na druge, pomogne im i poduči ih pravim vrijednostima i vrlinama.